Uvod
U Bosni i Hercegovini, kao i u svijetu, sve se više prepoznaje značaj razvoja ženskog preduzetništva i njegov ukupni doprinos ekonomskom razvoju. Preduzetništvo samo po sebi doprinosi novim radnim mjestima, što je važno za Bosnu i Hercegovinu, koja ima visoku stopu nezaposlenosti, a od velikog je značaja za mlade žene i omladinu.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, naša zajednica ima najnižu stopu učešća žena u radnoj snazi u Jugoistočnoj Evropi, pa žensko preduzetništvo svakako može osigurati produktivno angažovanje dobro obrazovanih i nedovoljno iskorištenih talenata.
Ključne činjenice o preduzetništvu:
- Pojedinac koji preuzima rizik pokretanja novog poslovnog poduhvata osnivanjem firme naziva se preduzetnik.
- Preduzetnik stvara firmu koja će realizovati njegovu ideju, što je poznato kao preduzetništvo, a ono spaja kapital i rad kako bi se proizvela roba ili usluge radi profita.
- Preduzetništvo je vrlo rizično, ali može biti i vrlo isplativo, jer služi stvaranju ekonomskog bogatstva, rasta i inovacija.
- Osiguravanje finansiranja je ključno za preduzetnike: izvori vlastitog kapitala uključuju ranije zarađen novac, tekuću zaradu (iz postojećeg zaposlenja ili nekog posla), novac od rodbine, novac od poslovnog partnera. Izvori vanjskog kapitala uključuju finansijske institucije, državne institucije, poslovne anđele i „crowdfunding“.
- Način na koji preduzetnici prijavljuju i plaćaju porez zavisi od toga kako je firma postavljena u pogledu strukture i lokalnih zakona ili propisa.
Šta je poslovna ideja?
Poslovna ideja se može definisati kao kratak opis osnovnih funkcija budućeg poslovnog poduhvata. To je zapravo spoj naših resursa i vrijednosti za krajnjeg kupca ili korisnika. Poslovna ideja predstavlja početak svakog preduzetničkog poduhvata. Poslovna ideja je i vaš prvi korak ka ostvarenju preduzetničkih snova.
Dobra poslovna ideja, dakle, predstavlja spoj vaših interesa i vještina, ne traži velika početna ulaganja ni zapošljavanje većeg broja radnika u prvoj godini poslovanja, usmjerena je na tržište na kojem postoji nezadovoljena potražnja, ima definisanu konkurentsku prednost i odgovara na pitanja šta će se proizvoditi/isporučivati, na koji način, za koje ciljno tržište i zašto.
Šta je preduzetnik?
Preduzetnik je pojedinac koji stvara novi posao, preuzima najveći dio rizika i uživa najveći dio nagrada. Preduzetnik se obično smatra inovatorom, izvorom novih ideja, roba, usluga i poslova i/ili procedura.
Proces osnivanja firme poznat je kao preduzetništvo. Preduzetnici imaju ključnu ulogu u tržišnoj ekonomiji, jer koriste vještine i inicijativu potrebne da predvide potrebe i na tržište donesu dobre nove ideje. Preduzetništvo koje se pokaže uspješnim u preuzimanju rizika stvaranja startupa nagrađeno je profitom, slavom i prilikama za daljnji rast. Preduzetništvo koje ne uspije donosi gubitke i manju prisutnost na tržištima za one koji su u njega uključeni.
Koje su osnovne prepreke/izazovi s kojima se žene suočavaju?
Svako istraživanje o ženskom pitanju u Bosni i Hercegovini često je djelimično, podaci, kao i mnogo toga drugog, nisu sasvim pouzdani, a malo ih je usmjereno na žene u preduzetništvu.
Ipak, na osnovu vlastitih zapažanja mogu potvrditi da raste broj preduzetnica, žena koje u sve većem broju biraju preduzetništvo kao karijerni put i kao način da ostvare svoje talente, kreativnost i inicijativu.
Uprkos ovim optimističnim prognozama, firme u vlasništvu žena i dalje su u manjini, a u BiH na jednu preduzetnicu dolaze otprilike četiri preduzetnika. Slično tome, među ženama koje krenu preduzetničkim putem velika većina pokreće male biznise/obrte 52%, društva s ograničenom odgovornošću 21%, rad od kuće 5%, poljoprivredna gazdinstva 5%. Isti podaci pokazuju da 84% firmi u vlasništvu žena ima od jednog do pet zaposlenih.[1]
Svi znamo da su žene jednako pametne, kreativne i vrijedne kao muškarci, pa zašto onda imamo tako mali broj preduzetnica? Prema određenim istraživanjima, došlo se do zaključka da odgovor leži u izazovima u kategorijama: ljudski kapital (obrazovanje i iskustvo), društveni kapital (poslovna mreža), finansijski kapital (izvori finansiranja) i potreba za uzorima/mentorima. Neki od ovih izazova, poput obrazovanja, iskustva i izvora finansiranja, strukturne su prirode i opšti su izazovi svih preduzetnika, dok drugi, poput poslovne mreže i nedostatka uzora/mentora, proizlaze iz raznih stereotipa i očekivanja. Navedeni izazovi predstavljaju potencijalne prepreke.
Izazov br. #1: Obrazovanje
Naš prvi izazov, obrazovanje, vrsta je „ljudskog kapitala“ koja preduzetniku pomaže da izgradi svoje vještine i sposobnosti, a istovremeno ga priprema za različite zadatke ili karijere.
Nobelovac Gary Becker istakao je značaj obrazovanja i njegov uticaj na zaradu u svojoj klasičnoj studiji o ljudskom kapitalu, prvi put objavljenoj 1964. godine. Podaci pokazuju da žene zapravo imaju viši nivo obrazovanja od muškaraca.
Prema Agenciji za statistiku BiH, ženama je u 2020. godini dodijeljeno 60,2% diploma dodiplomskog studija te 63% magistarskih i doktorskih diploma.[2] Uprkos ovim obrazovnim rezultatima, žene i muškarci se obično usmjeravaju na različite oblasti studija. Konkretno, muškarci češće imaju diplome iz tehničkih oblasti, koje uključuju nauku, tehnologiju, inžinjerstvo i matematiku. Te oblasti su važne jer su izvor preduzetničkih inicijativa u ključnim industrijama kao što su IT, tehnologija i bioinžinjering.
Na kraju, kako sve više žena ulazi u tehničke oblasti, struktura moći će se mijenjati na načine koji će omogućiti i osnažiti djevojčice i žene koje dolaze poslije njih. Za sada, međutim, statistika pokazuje da još imamo posla na uklanjanju strukturnih i kulturoloških barijera koje djevojčice i žene odvraćaju od ovih oblasti i karijera koje iz njih proizlaze.
Izazov br. #2: Iskustvo
Uz obrazovanje, prethodno iskustvo je druga glavna vrsta ljudskog kapitala i služi kao glavni gradivni element preduzetničkih firmi. Iskustvo može biti prethodno radno iskustvo uopšte, iskustvo rada u određenoj industriji, menadžersko iskustvo ili prethodno iskustvo u pokretanju preduzetničke firme. Kao i u obrazovanju, žene su ostvarile impresivan napredak na radnom mjestu, a broj žena koje rade van kuće dramatično je porastao.
Žene su napredovale i na radnom mjestu, prelaskom na menadžerske pozicije, i dobro su zastupljene u srednjem menadžmentu većine velikih organizacija u BiH. Uprkos tom napretku, žene su i dalje nedovoljno zastupljene na najvišim rukovodećim nivoima. Slično tome, žene su i dalje nedovoljno zastupljene u upravnim odborima. Zato su žene, iako su stekle ogromno iskustvo na radnom mjestu, u industriji i u srednjem menadžmentu, stekle manje iskustva u donošenju odluka koje uključuju strateško planiranje višeg nivoa i postavljanje prioriteta.
Šta je potrebno da žene probiju C-Suite kod? Sve veći broj istraživanja pokazuje da raznoliki timovi donose bolje odluke i bolje rezultate. Ako se ovi nalazi predstave tako da ih korporativna zajednica zaista razumije, lakše će se prenijeti vrijednost toga da žene, kao i muškarci, budu na višim rukovodećim pozicijama i u odborima. To bolje razumijevanje može se povezati sa stalnim naporima korporativnih lidera da prepoznaju i podučavaju zaposlene, uz iskustva koja će ih pripremiti za izvršne pozicije.
Žene i same mogu imati aktivnu ulogu u podsticanju kompanija da zapošljavaju kvalifikovane žene i omoguće im karijerne puteve koji vode ka višim pozicijama.
Izazov br. #3: Poslovna mreža
Kao i ljudski kapital, društveni kapital u obliku poslovne mreže i ključnih kontakata važan je resurs za preduzetnice. Društveni kapital se odnosi na ljude koje poznajete i grupe ili organizacije čiji ste dio. Značaj društvenog kapitala je u tome što preduzetnicima pomaže da osiguraju resurse potrebne za pokretanje i rast svojih firmi. To posebno važi za preduzetnice usmjerene na rast, kojima su potrebni značajni resursi u obliku ljudi, prostora i sredstava. U tom smislu, društveni kapital je neophodan gradivni element uspjeha preduzetnica usmjerenih na rast.
Slično tome, preduzetničke poslovne mreže i kontakti mogu pružiti vrijedne informacije, uz emocionalnu, finansijsku i menadžersku podršku. Iako nema pouzdanih podataka o učešću žena u programima inkubatora ili akceleratora, ipak se vidi da su žene vrlo slabo zastupljene. Inkubatori u BiH postoje već neko vrijeme i obično pružaju fizički prostor start-up firmama. Većina inkubatora su neprofitni subjekti i često su povezani sa univerzitetima, državnim ili opštinskim vlastima ili istraživačkim ustanovama. Firme u ranoj fazi ostaju u inkubatoru određeno vrijeme, obično od jedne do pet godina. Osim fizičkog prostora za rad, te firme imaju pristup uslugama podrške u obliku obuke i kontakata sa industrijom, kao i pristup pružaocima stručnih usluga kao što su advokati, računovođe, konsultanti, marketinški stručnjaci, anđeli investitori, investitori rizičnog kapitala i volonteri.
Za razliku od inkubatora, akceleratori su relativno nova pojava. Model akceleratora čini kratkoročan i vrlo intenzivan program, koji obično traje od 60 do 90 dana, osmišljen da pomogne preduzetnicima da svoj proizvod iznesu na tržište i povežu se sa potencijalnim fondovima. Preduzetnici dobijaju rigorozan program obuke, mentorstva i tehničke pomoći koji će im pomoći da brzo razviju svoje firme. Cilj je da učesnici prođu kroz program akceleratora kao dio partnerstva i tako uspostave trajne veze sa članovima svoje grupe. Proces odabira je vrlo selektivan, sa fokusom na firme koje najvjerovatnije mogu uspjeti i rasti u određenim industrijama, kao što su dizajn softvera ili razvoj mobilnih aplikacija.
Oba ova primjera jasno ističu izazove s kojima se preduzetnice suočavaju u pristupu ključnim poslovnim mrežama koje bi im mogle dati vještine, kontakte i pristup ekonomskim prilikama. Kao odgovor na to, sve veći broj vladinih i nevladinih organizacija i poslovnih praktičara ukazuje na potrebu da ženski preduzetnički ekosistem odgovori na jedinstvene izazove preduzetnica i pomogne da se uslovi izjednače na načine koji će pomoći ne samo ženama, nego i ekonomiji u cjelini.
Kako smo mogli vidjeti iz prethodnih analiza, žene danas čine gotovo polovinu radne snage i više od polovine naših diplomanata, pa je njihovo zaostajanje u izgradnji firmi i brzorastućih firmi jedan od glavnih ekonomskih deficita našeg društva.
Izazov br. #4: Finansijski kapital
Istraživanja koja smo ranije spomenuli bavila su se strategijama finansiranja preduzetnica i dosljedno su dokumentovala činjenicu da žene u prosjeku prikupe manji iznos finansijskog kapitala od muškaraca i da se više oslanjaju na interne nego na eksterne izvore. To posebno važi za eksterno finansiranje koje pružaju investitori rizičnog kapitala i anđeli investitori. Iako interni izvori finansiranja u obliku lične ušteđevine, sredstava porodice i prijatelja i ličnog duga, često u obliku kreditnih kartica, mogu biti dovoljni za pokretanje manjih firmi, ti izvori obično ne mogu osigurati dovoljno finansijskog kapitala za firme usmjerene na rast.
Zato preduzetnice koje teže rastu moraju tražiti i dobiti eksterne izvore finansiranja, kao što su bankarski krediti, anđeoska ulaganja i rizični kapital. Nažalost, finansijski kapital je u BiH jednako problematičan i za preduzetnike i za preduzetnice.
Izazov br. #5: Uzori, mentori i mediji
Ne moramo tražiti daleko da nađemo dokaze o rodnoj obilježenosti preduzetništva u BiH, a i u svijetu. Ko su danas glavni uzori preduzetničkog uspjeha? Steve Jobs, Bill Gates, Mark Zuckerberg, Larry Ellison, Elon Musk itd.? Nasuprot tome, uspješne preduzetnice su mnogo manje vidljive, posebno u visokotehnološkim oblastima u kojima dominiraju muškarci i na koje se mediji fokusiraju. Taj fokus na preduzetnike i na industrije u kojima dominiraju muškarci održava predstavu da preduzetništvo nije održiva karijerna opcija za žene ili da žene nisu „dobre“ kao preduzetnice.
Zašto su uzori toliko važni? Ako preduzetnice imaju manje povjerenja u svoje sposobnosti, mogle bi biti manje spremne da preuzmu rizike koji prate pokretanje ili rast firme, i tada se javlja problem samoefikasnosti. Jedan od načina da se riješi problem preduzetničke samoefikasnosti kod žena jeste da se ponudi više uzora uspješnih preduzetnica. Suštinski problem nije toliko u tome što ženski uzori ne postoje, nego što im mediji u BiH, iz bilo kojeg razloga, ne posvećuju jednaku pažnju kao muškarcima. Ako se medijsko praćenje i promocija preduzetnica poboljšaju, takvi novi uzori će inspirisati sljedeću generaciju preduzetnica.
Drugi pristup rješavanju jaza u samopouzdanju je mentorstvo. Mentori mogu biti vrijedan izvor znanja i kontakata. Jednako važno, mentori mogu pružiti moralnu podršku i druge afektivne koristi, kao što su snažan osjećaj samoefikasnosti i samopouzdanja kod novih preduzetnica. S obzirom na te prednosti, preduzetnica bi trebala imati priliku da nađe mentora ili mentore koji su pokrenuli uspješne firme. To su ljudi koji su prošli kroz sve vrste stresa, napora i teških trenutaka na koje i vi možete naići, i našli su način da ih savladaju.
Nasuprot tome, potrebno je podsticati uspješne preduzetnice da vrate zajednici tako što će podučavati one koje je njihov primjer inspirisao. Niko ne zna bolje šta je preduzetništvo od onih koji su osnovali firme, vode ih ili su ih vodili.
Zaključak:
Dobra vijest je da firme u vlasništvu žena rastu i po broju i po ekonomskom uticaju. Uprkos tome, razna istraživanja, kao i anegdotski podaci, pokazuju da se žene i dalje suočavaju sa nesrazmjernim izazovima kada pokušavaju pokrenuti ili razviti vlastitu firmu. Kako smo naveli, neki od tih izazova, poput nedostatka iskustva žena u menadžmentu i toga što u industriji rizičnog kapitala dominiraju muškarci, strukturne su prirode, dok drugi dolaze u obliku kulturoloških ili uopštenih barijera. Bez obzira na izvor, ti izazovi zajedno predstavljaju prepreku ekonomskom blagostanju naše zemlje. Ako se žene obeshrabruju da krenu preduzetničkim putem, manja je vjerovatnoća da će učestvovati u razvoju inovativnih proizvoda i usluga, radnih mjesta, stvaranju dodane vrijednosti i ekonomskog bogatstva za sebe i druge. Zato naš zadatak nije samo da prepoznamo te izazove, nego i da osmislimo strategije kojima ćemo ih umanjiti ili ukloniti.
U svom značajnom radu „How to Start an Entrepreneurial Revolution“[3], profesor sa Harvarda Daniel Isenberg navodi komponente snažnog preduzetničkog ekosistema i napominje da ti različiti elementi, kada djeluju zajedno, imaju potencijal „da stvaraju i razvijaju poduhvate“. Značajno je da Isenberg javne lidere i vlade stavlja na vrh svoje liste odgovornih za razvoj i unapređenje preduzetništva. On napominje da se „javni lideri“ moraju zalagati i „otvoriti svoja vrata preduzetnicima“, dok bi vlade trebale stvoriti efikasne institucije za promociju preduzetništva i ukloniti strukturne barijere; drugi naučnici upozoravaju da ne postoji univerzalan pristup razvoju efikasnih preduzetničkih ekosistema i podstiču lidere i donosioce odluka da osmisle preduzetničke ekosisteme koji bolje rješavaju ograničenja s kojima se žene suočavaju, kako bi se ubrzale brojne pozitivne promjene koje su već u toku.
Iako smo, zahvaljujući podršci stranih organizacija i pojedinih neprofitnih organizacija, posljednjih godina ostvarili napredak u ženskom preduzetništvu, posao još nije završen. Naš ukupni doprinos treba biti u što snažnijoj promociji preduzetništva kao osnove za bolji prosperitet žena, u efikasnom i snažnom zagovaranju učešća u obrazovanju u tehničkim oblastima, u razvoju preduzetničkih vještina, u programima poslovnih inkubatora i akceleratora te u uspješnim uzorima, ženama preduzetnicama.
[1] ANALIZA POTREBA I PREPREKA ZA PODSTICANJE RAZVOJA ŽENSKOG PREDUZETNIŠTVA U FBiH, poduzetna.ba - https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrRA6Dp32-9B2f-W5WQ-HFIs2qq05X-ZdP2EoS04PQDZcbiw/viewanalytics [2] DEMOGRAFIJA I SOCIJALNE STATISTIKE, Agencija za statistiku BiH -https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/EDU_05_2020_Y2_1_BS.pdf [3] THE BIG IDEA: HOW TO START AN ENTREPRENEURIAL REVOLUTION, Daniel Isenberg - https://hbr.org/2010/06/the-big-idea-how-to-start-an-entrepreneurial-revolution
0 comments