Uvod
U Bosni i Hercegovini, kao i u svijetu, sve se više prepoznaje važnost razvoja ženskog poduzetništva i njegov ukupni doprinos gospodarskom razvoju. Poduzetništvo samo po sebi pridonosi novim radnim mjestima, što je važno za Bosnu i Hercegovinu, koja ima visoku stopu nezaposlenosti, a od velike je važnosti za mlade žene i mlade općenito.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, naša zajednica ima najnižu stopu sudjelovanja žena u radnoj snazi u jugoistočnoj Europi, pa žensko poduzetništvo svakako može osigurati produktivno angažiranje dobro obrazovanih i nedovoljno iskorištenih talenata.
Ključne činjenice o poduzetništvu:
- Pojedinac koji preuzima rizik pokretanja novog poslovnog pothvata osnivanjem tvrtke naziva se poduzetnik.
- Poduzetnik stvara tvrtku koja će ostvariti njegovu ideju, što je poznato kao poduzetništvo, a ono spaja kapital i rad kako bi se proizvela roba ili usluge radi dobiti.
- Poduzetništvo je vrlo rizično, ali može biti i vrlo isplativo, jer služi stvaranju ekonomskog bogatstva, rasta i inovacija.
- Osiguravanje financiranja ključno je za poduzetnike: izvori vlastitog kapitala uključuju ranije zarađen novac, tekuću zaradu (iz postojećeg zaposlenja ili nekog posla), novac od rodbine, novac od poslovnog partnera. Izvori vanjskog kapitala uključuju financijske institucije, državne institucije, poslovne anđele i „crowdfunding“.
- Način na koji poduzetnici prijavljuju i plaćaju porez ovisi o tome kako je tvrtka ustrojena s obzirom na strukturu i lokalne zakone ili propise.
Što je poslovna ideja?
Poslovna ideja može se definirati kao kratak opis osnovnih funkcija budućeg poslovnog pothvata. To je zapravo spoj naših resursa i vrijednosti za krajnjeg kupca ili korisnika. Poslovna ideja predstavlja početak svakog poduzetničkog pothvata. Poslovna ideja ujedno je vaš prvi korak prema ostvarenju poduzetničkih snova.
Dobra poslovna ideja, dakle, predstavlja spoj vaših interesa i vještina, ne zahtijeva velika početna ulaganja ni zapošljavanje većeg broja radnika u prvoj godini poslovanja, usmjerena je na tržište na kojem postoji nezadovoljena potražnja, ima definiranu konkurentsku prednost i odgovara na pitanja što će se proizvoditi/isporučivati, na koji način, za koje ciljno tržište i zašto.
Što je poduzetnik?
Poduzetnik je pojedinac koji stvara novi posao, preuzima najveći dio rizika i uživa najveći dio nagrada. Poduzetnika se obično smatra inovatorom, izvorom novih ideja, roba, usluga i poslova i/ili postupaka.
Proces osnivanja tvrtke poznat je kao poduzetništvo. Poduzetnici imaju ključnu ulogu u tržišnom gospodarstvu jer se služe vještinama i inicijativom potrebnima da predvide potrebe i na tržište donesu dobre nove ideje. Poduzetništvo koje se pokaže uspješnim u preuzimanju rizika stvaranja startupa nagrađeno je dobiti, slavom i prilikama za daljnji rast. Poduzetništvo koje ne uspije donosi gubitke i manju prisutnost na tržištima onima koji su u njega uključeni.
Koje su osnovne prepreke/izazovi s kojima se žene suočavaju?
Svako istraživanje o ženskom pitanju u Bosni i Hercegovini često je djelomično, podaci, kao i mnogo toga drugog, nisu posve pouzdani, a malo ih je usmjereno na žene u poduzetništvu.
Ipak, na temelju vlastitih zapažanja mogu potvrditi da raste broj poduzetnica, žena koje u sve većem broju biraju poduzetništvo kao karijerni put i kao način da ostvare svoje talente, kreativnost i inicijativu.
Unatoč tim optimističnim prognozama, tvrtke u vlasništvu žena i dalje su u manjini, a u BiH na jednu poduzetnicu dolaze otprilike četiri poduzetnika. Slično tome, među ženama koje krenu poduzetničkim putem velika većina pokreće male tvrtke/obrte 52%, društva s ograničenom odgovornošću 21%, rad od kuće 5%, poljoprivredna gospodarstva 5%. Isti podaci pokazuju da 84% tvrtki u vlasništvu žena ima od jednog do pet zaposlenih.[1]
Svi znamo da su žene jednako pametne, kreativne i vrijedne kao muškarci, pa zašto onda imamo tako malen broj poduzetnica? Prema određenim istraživanjima, došlo se do zaključka da odgovor leži u izazovima u kategorijama: ljudski kapital (obrazovanje i iskustvo), društveni kapital (poslovna mreža), financijski kapital (izvori financiranja) i potreba za uzorima/mentorima. Neki od tih izazova, poput obrazovanja, iskustva i izvora financiranja, strukturne su naravi i opći su izazovi svih poduzetnika, dok drugi, poput poslovne mreže i nedostatka uzora/mentora, proizlaze iz raznih stereotipa i očekivanja. Navedeni izazovi predstavljaju moguće prepreke.
Izazov br. #1: Obrazovanje
Naš prvi izazov, obrazovanje, vrsta je „ljudskog kapitala“ koja poduzetniku pomaže izgraditi vještine i sposobnosti te ga istodobno priprema za različite zadatke ili karijere.
Nobelovac Gary Becker istaknuo je važnost obrazovanja i njegov utjecaj na zaradu u svojoj klasičnoj studiji o ljudskom kapitalu, prvi put objavljenoj 1964. godine. Podaci pokazuju da žene zapravo imaju višu razinu obrazovanja od muškaraca.
Prema Agenciji za statistiku BiH, ženama je u 2020. godini dodijeljeno 60,2% diploma preddiplomskog studija te 63% magistarskih i doktorskih diploma.[2] Unatoč tim obrazovnim rezultatima, žene i muškarci obično se usmjeravaju na različita područja studija. Konkretno, muškarci češće imaju diplome iz tehničkih područja, koja uključuju znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. Ta su područja važna jer su izvor poduzetničkih inicijativa u ključnim industrijama kao što su IT, tehnologija i bioinženjering.
Na kraju, kako sve više žena ulazi u tehnička područja, struktura moći mijenjat će se na načine koji će omogućiti i osnažiti djevojčice i žene koje dolaze nakon njih. Zasad, međutim, statistika pokazuje da još imamo posla na uklanjanju strukturnih i kulturoloških prepreka koje djevojčice i žene odvraćaju od tih područja i karijera koje iz njih proizlaze.
Izazov br. #2: Iskustvo
Uz obrazovanje, prethodno iskustvo druga je glavna vrsta ljudskog kapitala i služi kao glavni gradivni element poduzetničkih tvrtki. Iskustvo može biti prethodno radno iskustvo općenito, iskustvo rada u određenoj industriji, menadžersko iskustvo ili prethodno iskustvo u pokretanju poduzetničke tvrtke. Kao i u obrazovanju, žene su ostvarile impresivan napredak na radnom mjestu, a broj žena koje rade izvan kuće dramatično je porastao.
Žene su napredovale i na radnom mjestu, prelaskom na menadžerske pozicije, i dobro su zastupljene u srednjem menadžmentu većine velikih organizacija u BiH. Unatoč tom napretku, žene su i dalje nedovoljno zastupljene na najvišim rukovodećim razinama. Slično tome, žene su i dalje nedovoljno zastupljene u upravnim odborima. Stoga su žene, iako su stekle golemo iskustvo na radnom mjestu, u industriji i u srednjem menadžmentu, stekle manje iskustva u donošenju odluka koje uključuju strateško planiranje više razine i postavljanje prioriteta.
Što je potrebno da žene probiju C-Suite kod? Sve veći broj istraživanja pokazuje da raznoliki timovi donose bolje odluke i bolje rezultate. Ako se ti nalazi predstave tako da ih korporativna zajednica doista razumije, lakše će se prenijeti vrijednost toga da žene, kao i muškarci, budu na višim rukovodećim pozicijama i u odborima. To bolje razumijevanje može se povezati sa stalnim naporima korporativnih lidera da prepoznaju i podučavaju zaposlenike, uz iskustva koja će ih pripremiti za izvršne pozicije.
Žene i same mogu imati aktivnu ulogu u poticanju tvrtki da zapošljavaju kvalificirane žene i omoguće im karijerne putove koji vode prema višim pozicijama.
Izazov br. #3: Poslovna mreža
Kao i ljudski kapital, društveni kapital u obliku poslovne mreže i ključnih kontakata važan je resurs za poduzetnice. Društveni kapital odnosi se na ljude koje poznajete i skupine ili organizacije kojih ste dio. Važnost društvenog kapitala u tome je što poduzetnicima pomaže osigurati resurse potrebne za pokretanje i rast tvrtki. To osobito vrijedi za poduzetnice usmjerene na rast, kojima su potrebni znatni resursi u obliku ljudi, prostora i sredstava. U tom smislu, društveni kapital nužan je gradivni element uspjeha poduzetnica usmjerenih na rast.
Slično tome, poduzetničke poslovne mreže i kontakti mogu pružiti vrijedne informacije, uz emocionalnu, financijsku i menadžersku podršku. Iako nema pouzdanih podataka o sudjelovanju žena u programima inkubatora ili akceleratora, ipak se vidi da su žene vrlo slabo zastupljene. Inkubatori u BiH postoje već neko vrijeme i obično pružaju fizički prostor start-up tvrtkama. Većina inkubatora neprofitni su subjekti i često su povezani sa sveučilištima, državnim ili općinskim vlastima ili istraživačkim ustanovama. Tvrtke u ranoj fazi ostaju u inkubatoru određeno vrijeme, obično od jedne do pet godina. Osim fizičkog prostora za rad, te tvrtke imaju pristup uslugama podrške u obliku edukacije i kontakata s industrijom, kao i pristup pružateljima stručnih usluga kao što su odvjetnici, računovođe, konzultanti, marketinški stručnjaci, anđeli ulagači, ulagači rizičnog kapitala i volonteri.
Za razliku od inkubatora, akceleratori su razmjerno nova pojava. Model akceleratora čini kratkoročan i vrlo intenzivan program, koji obično traje od 60 do 90 dana, osmišljen da pomogne poduzetnicima iznijeti proizvod na tržište i povezati se s potencijalnim fondovima. Poduzetnici dobivaju rigorozan program edukacije, mentorstva i tehničke pomoći koji će im pomoći da brzo razviju svoje tvrtke. Cilj je da sudionici prođu kroz program akceleratora kao dio partnerstva i tako uspostave trajne veze s članovima svoje skupine. Postupak odabira vrlo je selektivan, s fokusom na tvrtke koje najvjerojatnije mogu uspjeti i rasti u određenim industrijama, kao što su dizajn softvera ili razvoj mobilnih aplikacija.
Oba ta primjera jasno ističu izazove s kojima se poduzetnice suočavaju u pristupu ključnim poslovnim mrežama koje bi im mogle dati vještine, kontakte i pristup ekonomskim prilikama. Kao odgovor na to, sve veći broj vladinih i nevladinih organizacija i poslovnih praktičara upozorava na potrebu da ženski poduzetnički ekosustav odgovori na jedinstvene izazove poduzetnica i pomogne izjednačiti uvjete na načine koji će pomoći ne samo ženama, nego i gospodarstvu u cjelini.
Kako smo mogli vidjeti iz prethodnih analiza, žene danas čine gotovo polovicu radne snage i više od polovice naših diplomanata, pa je njihovo zaostajanje u izgradnji tvrtki i brzorastućih tvrtki jedan od glavnih ekonomskih deficita našeg društva.
Izazov br. #4: Financijski kapital
Istraživanja koja smo ranije spomenuli bavila su se strategijama financiranja poduzetnica i dosljedno su dokumentirala činjenicu da žene u prosjeku prikupe manji iznos financijskog kapitala od muškaraca i da se više oslanjaju na unutarnje nego na vanjske izvore. To osobito vrijedi za vanjsko financiranje koje pružaju ulagači rizičnog kapitala i anđeli ulagači. Iako unutarnji izvori financiranja u obliku osobne ušteđevine, sredstava obitelji i prijatelja i osobnog duga, često u obliku kreditnih kartica, mogu biti dovoljni za pokretanje manjih tvrtki, ti izvori obično ne mogu osigurati dovoljno financijskog kapitala za tvrtke usmjerene na rast.
Stoga poduzetnice koje teže rastu moraju tražiti i dobiti vanjske izvore financiranja, kao što su bankovni krediti, anđeoska ulaganja i rizični kapital. Nažalost, financijski kapital u BiH jednako je problematičan i za poduzetnike i za poduzetnice.
Izazov br. #5: Uzori, mentori i mediji
Ne moramo tražiti daleko da nađemo dokaze o rodnoj obilježenosti poduzetništva u BiH, a i u svijetu. Tko su danas glavni uzori poduzetničkog uspjeha? Steve Jobs, Bill Gates, Mark Zuckerberg, Larry Ellison, Elon Musk itd.? Nasuprot tome, uspješne poduzetnice mnogo su manje vidljive, osobito u visokotehnološkim područjima u kojima dominiraju muškarci i na koja se mediji usredotočuju. Taj fokus na poduzetnike i na industrije u kojima dominiraju muškarci održava predodžbu da poduzetništvo nije održiva karijerna opcija za žene ili da žene nisu „dobre“ kao poduzetnice.
Zašto su uzori toliko važni? Ako poduzetnice imaju manje povjerenja u svoje sposobnosti, mogle bi biti manje spremne preuzeti rizike koji prate pokretanje ili rast tvrtke, i tada se javlja problem samoučinkovitosti. Jedan od načina da se riješi problem poduzetničke samoučinkovitosti kod žena jest ponuditi više uzora uspješnih poduzetnica. Bitan problem nije toliko u tome što ženski uzori ne postoje, nego što im mediji u BiH, iz bilo kojeg razloga, ne posvećuju jednaku pozornost kao muškarcima. Ako se medijsko praćenje i promocija poduzetnica poboljšaju, takvi će novi uzori nadahnuti sljedeću generaciju poduzetnica.
Drugi pristup rješavanju jaza u samopouzdanju jest mentorstvo. Mentori mogu biti vrijedan izvor znanja i kontakata. Jednako važno, mentori mogu pružiti moralnu podršku i druge afektivne koristi, kao što su snažan osjećaj samoučinkovitosti i samopouzdanja kod novih poduzetnica. S obzirom na te prednosti, poduzetnica bi trebala imati priliku naći mentora ili mentore koji su pokrenuli uspješne tvrtke. To su ljudi koji su prošli kroz sve vrste stresa, napora i teških trenutaka na koje i vi možete naići, i našli su način da ih svladaju.
Nasuprot tome, potrebno je poticati uspješne poduzetnice da vrate zajednici tako što će podučavati one koje je njihov primjer nadahnuo. Nitko ne zna bolje što je poduzetništvo od onih koji su osnovali tvrtke, vode ih ili su ih vodili.
Zaključak:
Dobra je vijest da tvrtke u vlasništvu žena rastu i po broju i po ekonomskom utjecaju. Unatoč tome, razna istraživanja, kao i anegdotski podaci, pokazuju da se žene i dalje suočavaju s nerazmjernim izazovima kada pokušavaju pokrenuti ili razviti vlastitu tvrtku. Kako smo naveli, neki od tih izazova, poput nedostatka iskustva žena u menadžmentu i toga što u industriji rizičnog kapitala dominiraju muškarci, strukturne su naravi, dok drugi dolaze u obliku kulturoloških ili uopćenih prepreka. Bez obzira na izvor, ti izazovi zajedno predstavljaju prepreku ekonomskom blagostanju naše zemlje. Ako se žene obeshrabruje da krenu poduzetničkim putem, manja je vjerojatnost da će sudjelovati u razvoju inovativnih proizvoda i usluga, radnih mjesta, stvaranju dodane vrijednosti i ekonomskog bogatstva za sebe i druge. Stoga naš zadatak nije samo prepoznati te izazove, nego i osmisliti strategije kojima ćemo ih umanjiti ili ukloniti.
U svojem značajnom radu „How to Start an Entrepreneurial Revolution“[3], profesor s Harvarda Daniel Isenberg navodi sastavnice snažnog poduzetničkog ekosustava i napominje da ti različiti elementi, kada djeluju zajedno, imaju potencijal „stvarati i razvijati pothvate“. Značajno je da Isenberg javne čelnike i vlade stavlja na vrh svojeg popisa odgovornih za razvoj i unapređenje poduzetništva. On napominje da se „javni čelnici“ moraju zalagati i „otvoriti svoja vrata poduzetnicima“, dok bi vlade trebale stvoriti učinkovite institucije za promicanje poduzetništva i ukloniti strukturne prepreke; drugi znanstvenici upozoravaju da ne postoji univerzalan pristup razvoju učinkovitih poduzetničkih ekosustava i potiču čelnike i donositelje odluka da osmisle poduzetničke ekosustave koji bolje rješavaju ograničenja s kojima se žene suočavaju, kako bi se ubrzale brojne pozitivne promjene koje su već u tijeku.
Iako smo, zahvaljujući podršci stranih organizacija i pojedinih neprofitnih organizacija, posljednjih godina ostvarili napredak u ženskom poduzetništvu, posao još nije završen. Naš ukupni doprinos treba biti u što snažnijem promicanju poduzetništva kao temelja za veći prosperitet žena, u učinkovitom i snažnom zagovaranju sudjelovanja u obrazovanju u tehničkim područjima, u razvoju poduzetničkih vještina, u programima poslovnih inkubatora i akceleratora te u uspješnim uzorima, ženama poduzetnicama.
[1] ANALIZA POTREBA I PREPREKA ZA POTICANJE RAZVOJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA U FBiH, poduzetna.ba - https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrRA6Dp32-9B2f-W5WQ-HFIs2qq05X-ZdP2EoS04PQDZcbiw/viewanalytics [2] DEMOGRAFIJA I SOCIJALNE STATISTIKE, Agencija za statistiku BiH -https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/EDU_05_2020_Y2_1_BS.pdf [3] THE BIG IDEA: HOW TO START AN ENTREPRENEURIAL REVOLUTION, Daniel Isenberg - https://hbr.org/2010/06/the-big-idea-how-to-start-an-entrepreneurial-revolution
0 komentara